Razrokost i slabovidost

Prim. dr Ljiljana Kovač

Šef kabineta za refrakciju oka i kontaktna sočiva

Klinika za očne bolesti

Klinički centar Srbije, Beograd




Razrokost se pojavljuje kod 4 odsto celokupnog stanovništva, što govori o prilično visokom procentu ove očne mane. Na primer, u Francuskoj je pre dve decenije bilo milion i po razrokih, a među njima blizu milion slabovidih.



Do polovine prošlog veka o razrokosti se govorilo samo kao o estetskoj mani, ali je savremena nauka kod nje otkrila funkcionalnu promenu, koja se može završiti slepilom ili velikim slabljenjem vida, ako se ne leči na vreme.


Poznate su i one vrste razrokosti, gde je oštrina vida relativno dobra, ali bez binokularnog (reljefnog ili stereoskopskog) vida. Poznato je takođe, da je kod takvih osoba radna sposobnost i produktivnost umanjena, a izbor zanimanja – veoma ograničen. Otuda kod njih i pojava psiholoških problema, uglavnom su posredi emotivno nestabilne ličnosti.


Obavezni oftalmološki pregledi od malih nogu

Lečenje razrokosti je jedino uspešno u njenom početnom periodu, pa je zato od presudnog značaja rano otkrivanje ove anomalije. Veoma je važno, kako sa kliničke tako i prognostičke tačke gledišta, vreme pojave razrokosti.



Dete sa razrokošću nastalom pre druge godine života ima slabije izglede, jer je onemogućen normalan razvoj binokularnog, stereoskopskog vida. Od presudne važnosti može biti i vreme otkrivanja i lečenja razrokosti. Što ranije – bolja prognoza. Veliku ulogu u ranom otkrivanju ove očne mane imaju roditelji, dečji lekari (pedijatri), lekari opšte medicine i najzad, oftalmolozi.


Očni lekar obavezno mora da pregleda dete u prvoj, tećoj i šestoj godini života.


Od znatne pomoći su izjave roditelja pri pažljivo i strpljivo uzetoj anamnezi. Oni, uglavnom, mogu da izjave:


  • da se kod deteta javlja razrokost samo kada je umorno. Tada obično vidi dve igračke, dve mame. Posle odmora ili spavanja tegobe prestaju
  • da se razrokost pojavljuje periodično
  • da je dete nespretno u igri na blizinu i pri hodu po sobi (zbog pojavljivanja duplih slika)
  • da dete često zatvara jedno oko, naročito pri sunčanom danu, što upućuje na periodični divergentni strabizam

Otuda i glavni savet roditeljima: pažljivo posmatrajte svoju decu u igri, ako primetite razrokost obavezno i odmah odvedite dete očnom lekaru.


Rano otkrivanje mane

Razrokost i slabovidost otkrivaju se jednostavnim testovima koje mogu izvoditi roditelji, pedijatri, lekari opšte medicine i naravno, oftalmolozi.


Hirsbergov test kornealnog (rožnjačinog) svetlosnog refleksa To je najjednostavniji i najsigurniji test za otkrivanje razrokosti kod male dece. Za izvođenje je potrebna džepna, baterijska lampica. Izvodi se na sledeći način:


Dete sedi majci u krilu, na 80 – 100 cm udaljenosti od ispitivača (lekara). Ovaj baterijskom lampom ili oftalmoskopom usmerava svetlost na oba oka istovremeno. Na obe rožnjače dobija se svetlosni refleks zavisno od položaja očnih jabučica. Procenjujuci mesto refleksa na rožnjači u odnosu na njen centar, zaključujemo da li postoji razrokost i koje je vrste.


Rezultati pregleda mogu biti sledeći:


  • Ne postoji razrokost(ortoforija), svetlosni refleks je u centru roznjače.
  • Kod egzotropije (strabismus divergens - kada očna jabučica skreće od nosa), svetlosni refleks je nazalno od centra rožnjače.
  • Kod ezotropije (strabismus convergens – kada očna jabučica skreće ka nosu ), svetlosni refleks je temporalno od centra rožnjače.
  • Kod hipotropije (deorsum vergens – oko skreće na dole), svetlosni refleks se nalazi gore, iznad centra rožnjače.
  • Kod hipertropije (sursum vergens – oko skreće na gore), svetlosni refleks se nalazi dole, ispod centra rožnjače.


Test pokrivanja – otkrivanja (“Cover – uncover test”)

Takođe jednostavna metoda u otkrivanu i ispitivanju skrivene i manifestne razrokosti. Jedini potrebni “instrument” je zaklon kojim pokrivamo oko. U nedostatku boljeg poslužiće nam ruka, karton, komad hartije. Uz to, potreban je i predmet koji će dete gledati, fiksirati pogledom, kako blizu, tako i daleko – olovka, igračka, sijalica.


Rezultati pregleda mogu biti sledeći:


  1. Ne postoji razrokost – pokrivanje desnog ili levog oka ne dovodi do skretanja drugog oka.
  2. Postoji manifestna razrokost – pri pokrivanju jednog oka, drugo se pokreće iz razrokog položaja da bi fiksiralo predmet ili se uopšte ne pokreće.


Dakle, ključ uspeha za blagovremeno lečenje razrokosti jeste pažljivo posmatranje dece od strane roditelja, pravovremeni odlazak i razgovor sa očnim lekarom i obavezan oftalmološki pregled u prvoj, trećoj i šestoj godini života deteta.


Zašto? Iskustvo pokazuje da je rano lečenje jedino pravo lečenje razrokosti, s velikim izgledima na uspešno savladavanje ove očne mane.




Prim. dr Ljiljana Kovač

Šef kabineta za refrakciju oka i kontaktna sočiva

Klinika za očne bolesti

Klinički centar Srbije, Beograd