Prim. dr Ljiljana Kovač
Šef kabineta za refrakciju oka i kontaktna sočiva
Klinika za očne bolesti
Klinički centar Srbije, Beograd
Šećerna bolest (Diabetes mellitus) je, u osnovi, poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, usled potpunog ili delimičnog nedostatka insulina, važnog hormona gušterače (pankreasa) koji “upravlja” prelaskom šećera (glikoze) iz krvi u tkiva našeg organizma. Dođe li do poremećaja u metabolizmu, javlja se dijabetična angiopatija – oboljenje malih krvnih sudova, prevashodno kapilara u čitavom organizmu.
Posledice šećerne bolesti mogu biti udružene u takozvanu dijabetičnu triopatiju: retinopatiju – bolest malih krvnih sudova mrežnjače oka, nefropatiju – bolest kapilara bubrega i neuropatiju – bolest nerava, zbog poremećene ishrane. U tom slučaju, može se govoriti o ozbiljno narušenom zdravlju.
Uzroke šećerne bolesti možemo tražiti na više strana: u nasleđu, imunološkim faktorima, činiocima sredine (način ishrane, psihički stres), a do pojave dijabetesa često dovode virusne infekcije pankreasa i tumori hipofize.
Kod nelečene šećerne bolesti povećana koncentracija šećera u krvi uzrokuje njegovu pojavu i u mokraći. Bolesnici imaju potrebu da mokre često i pojačano, žale se na povećanu glad, muči ih suvoća u ustima, te otuda piju mnogo vode. Život “šećeraša”postaje prilično nelagodan zbog opšte slabosti i malaksalosti, gubitka telesne težine, umora i pospanosti, pošto noću često ustaju da bi zadovoljili svoje fiziološke potrebe.
Posledice na oku
Šećerna bolest može da prouzrokuje razne promene u oku, koje se – u krajnjoj liniji – završavaju oštećenjem vida, čak i potpunim slepilom zbog zamućenog sočiva, proliferativne retinopatije, krvarenja – hemoftalmus (oko puno krvi), povećanja očnog pritiska i bolesti očnog nerva.


Do pronalaska insulina 1921.godine, život ovih bolesnika bio je kratak, suviše kratak da bi se razvile, a kamoli primetile promene na očnom dnu. Danas dijabetičari žive daleko duže. U većini slučajeva, posle desetak godina od pojave bolesti, javljaju se i prve promene na krvnim sudovima očnog dna. Glavne promene odigravaju se na mrežnjači (retini), što i objašnjava naziv ove bolesti – retinopatija dijabetika (retinopathia diabetica).


U našoj sredini gotovo svaki peti dijabetičar (18,1 odsto) boluje od retinopatije dijabetike, dok u visokorazvijenim zemljama taj postotak doseže 36 – 49. Šećerna bolest najčešće pogađa ljude u dobi od 50 do 70 godina, mada je srećemo i kod dece (juvenilni dijabet).
Učestalost retinopatije se razlikuje i zavisi od životnog doba, pola, vremena nastanka i od trajanja bolesti. Češća je kod muškaraca mladjih od 45 i žena starijih od 45 godina. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, 10 – 12 godina posle pojave bolesti svaki drugi “šećeraš” oboljeva i od retinopatije dijabetike, a posle 20 godina – cak 75 odsto! Kod ogromne većine radi se o lakšem obliku, a samo 10 – 15 odsto biva zahvaćeno težim (proliferativnim) oblikom retinopatije.
Šta se zapravo događa u oku?
Kod lakšeg oblika bolesti dolazi do suženja, zapušenja ili pojave kesastih ili saćastih proširenja na krvnim sudovima očnog dna (mikroaneurizme). Mrežnjača se slabije hrani, njeno tkivo propada narušeno tačkastim hemoragijama (krvarenjima) i mrljastim beličasto – žućkastim taloženjem masti. Umesto propalih, stvaraju se novi krvni sudovi, koji lako pucaju i ispunjavaju oko krvlju.


Kod težeg oblika retinopatije i posledice su daleko ozbiljnije. Fibrozne trake i membrane i novonastali krvni sudovi urastaju u staklasto telo oka, što u njemu izaziva krvarenje, kao i odlubljivanje mrežnjače. U ovakvim slučajevima nije redak potpuni gubitak vida, a u najboljem slučaju neizbežno je njegovo pogoršanje.
Obavezan i pregled rođaka
Dijagnoza se postavlja pregledom očnog dna. U ranoj fazi, kada se promene još ne vide golim okom, oftalmologu pomaže fluoresceinska angiografija, kada je moguće fotografisati i najsićušnije promene na krvnim sudovima.
Ispravnost gesla “bolje sprečiti – nego lečiti” rečito potvrđuje upravo šećerna bolest i njen atak na ljudski vid. Budući da u pojavi ove bolesti učestvuju i nasledni faktori, potrebno je na vreme pregledati sve krvne rođake obolelog, kako bi se kod njih na vreme otkrila ova bolest, počelo lečenje i usporilo propadanje krvnih sudova.
Pogrešno je, čak i lakomisleno podceniti bolest dijabetične retinopatije, jer moguće komplikacije nisu nimalo naivne. Može da dođe do neovaskularnog glaukoma (povećan očni pritisak), tu je zatim i katarakta (zamućeno sočivo). Narod je zove “siva mrena” i razvija se najčešće kod starijih dijabetičara, kada je potrebna operacija da bi se povratio vid. Može, takođe, da dodje i do refrakcionih anomalija: ako sočivo dijabetičara bubri - javlja se kratkovidost, a ako gubi vodu – dalekovidost. Medju češće komplikacije spadaju i optička neuropatija (bolest očnog živca), paraliza spoljnih mišića oka, odlubljenje mrežnjače i pojava krvi u staklastom telu.
Lečenje – od dijete do operacije
Osnovni cilj lečenja dijabetične retinopatije jeste da se normalizuje “promet” ugljenih hidrata u organizmu. Kako?
Internistička terapija: dijetom, peroralnim (na usta) lekovima i insulinom (injekcije). Pošto je – što se oka tiče – glavna nevolja u oštećenju krvnih sudova, na koje se nadovezuju svi ostali poremećaji, potrebno je primenjivatii vazoprotektore, lekove koji štite krvne sudove (npr. Vitamin C, Ocuvite Lutein, Pro-Visio, Maculin).
Kod lakših oblika ove očne bolesti potrebna je terapija laserom – fotokoagulacija, koja sprečava dalje upropašćavanje krvnih sudova na očnom dnu.
Desi li se da je bolest poodmakla i ušla u stadijum proliferativne retinopatije, nema drugog izbora do vitrektomije, odnosno hirurškog uklanjanja staklastog tela i eventualnog hemoftalmusa (krvarenja u staklastom telu).
Šećerna bolest, dakle može, ali i ne mora da dovede do svih opisanih posledica, zavisno od mnogih okolnosti. Svaku dilemu najbolje ćete otkloniti redovnom kontrolom nivoa šećera u krvi i pravovremenim reagovanjem vašeg lekara na pojavu ove neprijatne bolesti.
Prim. dr Ljiljana Kovač
Šef kabineta za refrakciju oka i kontaktna sočiva
Klinika za očne bolesti
Klinički centar Srbije, Beograd